Visoko

Visoko je grad bogate historije koja seže daleko u prošlost. Tragovi života na području Visočke doline datiraju još iz 4000 godine p. n. e. do Rimske okupacije, područje Visokog je naseljavalo Ilirsko pleme Desidijati. Najviše događaja vezanih za ovu sredinu se desilo za vrijeme Srednjovjekovne države Bosne baš u Visočkoj dolini. Srednjovjekovni grad u to vrijeme je nosio naziv Visoki koji se nalazio na vrhu brda Grad, a njegovo podgrađe se zvalo Podvisoki.

Visoko kao grad koji danas poznajemo se počinje razvijati dolaskom Osmanlija na ove prostore. Utemeljivačem Visokog se smatra Ajas-beg. Razvitak grada se nastavlja dolaskom Austrougarske monarhije kada se grad bitno proširio. U vrijeme prve Jugoslavije grad se nije mnogo razvijao. Tokom Drugog svjetskog rata Visoko biva pod okupacijom Nezavisne države Hrvatske. Poslije, u socijalističkoj Jugoslaviji grad se bitno širi, kada se grade stambeni, kulturni i poslovni objekti, uporedo sa naglom industrijalizacijom čitavog regiona.

Znamenitosti koje možete obići u Visokom :

Piramide

Teorija o bosanskim piramidama pretpostavlja kako su brdo Visočica i još dva obližnja brda u okolici Visokog u Bosni i Hercegovini zapravo divovske piramide izgrađene ljudskom rukom unutar razdoblja između 12000 i 500 godina prije Krista. Njen autor je amaterski istraživač Semir Osmanagić. Znanstvene činjenice, te autentična arheološka i geološka istraživanja upućuju na isključivo geološke mehanizme koji su brdo oblikovali.

213 metara visoko brdo Visočica, na kojem se nekada nalazio stari grad Visoki približno je oblika piramide. Osmanagićeva iskopavanja otkrila su geološku strukturu za koju tvrdi da je popločana ulazna ravnina s tunelima, kao i kameni blokovi i drevni beton za koji pretpostavlja da je nekoć pokrivao građevinu.

Stari grad Visoko

je bio poznati srednjovjekovni grad i tvrđava koji je nastao tokom 14. vijeka na brdu Visočici. U njegovom podnožju, te ujedno podnožju Visočice se danas nalazi grad Visoko. Prvo spominjanje Starog grada Visokog se desilo 1. septembra 1355. godine, u povelji mladog bana Tvrtka I. Kotromanića pod nazivom "in castro nosto Visoka vocatum", što znači da je u vrijeme vladavine njegovog prethodnika bana Stjepana II Kotromanića, u prvoj polovini 14. vijeka, ili sagrađen ili je već postojao.  Služio je i kao sjedište visokog feudalca sa titulom velikog kneza bosanskog. Osmanlijskim osvajanjem Bosne grad biva napušten prije 1503. godine jer se ne navodi u tursko-ugarskom ugovoru iz spomenute godine. Godine 1626. Đorđić spominje Visoko među napuštenim gradovima. Danas je Stari grad Visoko nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.