Goražde

Goražde leži na lijevoj strani rijeke Drine na čuvenom Bosanskom (drinskom) putu koji je spajao dubrovačko zaleđe sa unutrašnjošću Balkana. Dilema je da li ime naselja potječe od slavenske riječi „gorazd“ (Milica Grković), od riječi 'gorjeti' (Đoko Mazalić) ili gorovitih predjela u okolini.

Prvi podatak o Goraždu kao naselju potiče iz marta 1376. godine (in Gorasde). Tadašnji registriran prijevoz robe od Dubrovnika do Goražda i obrnuto pokazuje značaj goraždanskog područja koje se predstavlja tržištem za sol i izvoznim područjem za kožu. Goražde je trg koji se nalazio u rukama roda Kosače ("in Gorasde ad forum voiuode Sandagl"). Ima svoju tvrđavu, nazvanu Novi, koja je pomenuta u poveljama za vrijeme Stjepana Vukčića 1444. i 1454. godine (Nonio Gorasdo; civitate Nova in Drina cum castris et pertinentiis suis).

Goražde je palo pod osmanlijsku vlast 1465 godine. Administrativno je bilo u sistemu Hercegovačkog sandžaka i Fočanskog (Drinskog) kadiluka. Bilo je sjedište nahije. U 19. vijeku povremeno je sjedište kadiluka, a onda pripada Čajniču. U periodu 1519-1523. godine uz crkvu sv. Đurđa djeluje štamparija pod vodstvom braće Đurđa i Teodora Ljubavića. Sredinom 16. vijeka podignut je drveni most preko rijeke Drine. U 17. vijeku privredni razvoj naselja dobija novi zamah. U 18. vijeku tu se pominju dvije džamije zadužbine begova Sijerčića. U doba Austro-Ugarske jača cestovna infrastruktura, školstvo, trgovina i zanatstvo, a u novije doba razvijaju se i industrijski pogoni. U samom gradu u doba Austro-Ugarske uprave izgrađena je kasarna 1886. godine.

Znamenitosti koje možete obići u Goraždu:

Rimokatolička kapela svetog Dominika Guzmana

Građani Bosansko-podrinjskog kantona Goražde, katoličke vjeroispovjesti svoje vjerske obrede obavljaju u kapeli „Sveti Dominik“ koja se nalazi u Goraždu, a u okviru koje se nalazi i župni ured, dok građani pravoslavne vjeroispovjesti Bosansko-podrinjskog kantona Goražde svoje vjerske obrede obavljaju u pravoslavnoj kapeli u Goraždu, koja se nalazi u sastavu Srpske pravoslavne crkvene opštine goraždanske. Građani pravoslavne vejroispovjesti svoje vjerske obrede u općini Ustikolini obavljaju u crkvi Sv. Duha na Apostole. Pored crkve se nalazi i staro crkvište, odnosno mjesto na kome se nalazila stara crkva koja je srušena u XV stoljeću prodorom Osmanlija na ove prostore.